Dana 18. travnja 2019. godine u Policijskoj akademiji u Ljubljani, a u organizaciji Društva kriminalista Slovenije održano je stručno savjetovanje na teme: Virtualne valute i DARKNET. Temu Virtualne valute prezentirao je gosp. Martin Romin, policijski službenik iz Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva Slovenske policije, s posebnim osvrtom na: prirodu tih valuta, način stjecanja i korištenja odnosno rici povezani s pohranom i korištenjem te načine počinjenja kaznenih djela vezane uz korištenje ili zlouporabu virtualnih valuta. S praktičnim primjerom oduzimanja i prodaje virtualnih jedinica valuta.
 

Strukovna udruga kriminalista je od Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjena Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike zatražila za odgovor na članak 38 st. 5 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, a koji odgovor se nalazi u PDF-u na linku ovdje.

Poštovani redovni članovi Strukovne udruge kriminalista,

sukladno odluci Upravnog odbora, dana 03. i 04. svibnja 2019. godine, a uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, u prostorijama Uslužne jedinice Ministarstva unutarnjih poslova u Valbandonu, planiramo održati Izbornu skupštinu Strukovne udruge kriminalista.

U sklopu održavanja Izborne skupštine namjera nam je održati i Okrugli stol na temu: „Kaznenopravna zaštita policijskih službenika“, a koja se odnosi primarno na institut „Supsidijarnog tužitelja u kaznenom postupku“ odnosno praktične primjene instituta „Krajnje nužde“ u prekršajnom postupku.
 

                                                                         „Kriminalisti, pozvani ste tragajući za
                                                                           Redom i Istinom pronaći Mir“

Obzirom na najavljene izmjene i dopune Zakona o policiji, Strukovna udruga kriminalista uputila je prema Ministarstvu unutarnjih poslova inicijativu izmjene Zakona u dijelu koji se tiče uređenja kazneno pravne zaštite policijskih službenika kod zakonite primjene policijskih ovlasti a posebno sredstava prisile. Ključno nastojanje je uvođenje mogućnosti ograsničenja supsidijarnog tužitelja (oštećenika kao tužitelja) u situacijama u kojima je Državno odvjetništvo odlučilo ne pokrenuti kazneni postupak, odbaciti kaznenu prijavu ili obustaviti kazneni progon protiv policijskog službenika.

Isto je nužno potrebno zbog ograničavanja brojnih zlouporaba instituta supsidijarnog tužitelja u praksi što dovodi do znatno otežanog rada policije u kontekstu zakonite primjene sredstava prisile koja iako je prethodno ocjenjena zakonitom i opravdanom rezultira situacijama u kojima su policijski službenici uglavnom prepušteni sami sebi, nerijetko udaljeni s radne dužnosti i bez odgovarajuće pravne i psihološke pomoći.